Dan kravate slavi se 18. listopada, a na obilježavanje toga dana potaknula je Academia Cravatica, neprofitna ustanova koja se bavi kulturnom baštinom kravate. Ravnatelj ustanove Academia Cravatica  Marijan Bušić je 2003. godine izveo svoju umjetničku instalaciju Kravata oko Arene, kada je oko Arene u Puli svezana najveća kravata na svijetu. Pet godina kasnije, na inicijativu spomenute ustanove, Hrvatski sabor taj je dan proglasio Danom kravate u Republici Hrvatskoj.

“Dan kravate poziva na univerzalnost, zajedništvo i povezivanje, ali i na susret i komunikaciju, podsjećajući pritom na prava, odgovornost i obveze. Širenje poruka koje kravata sažima dokaz je prihvaćanja povijesti, nadovezivanja na nju u graditeljskom odnosu prema sadašnjosti te spremnosti na nove izazove u budućnosti – što je idealan poticaj ustanovama i institucijama, tvrtkama, udrugama i pojedincima, bez obzira na posao kojim se bave ili kutak svijeta u kojemu se nalaze, da 18. listopada, ma gdje bili, na sebi svojstven način obilježe Dan kravate", poručuju iz Academie Cravatica.

Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima. U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:

“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj ‘hrvatski elegantni stil’, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i umnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. …”

Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.

Fotogalerija

Učitelj Mario Jurjević