preskoči na sadržaj
vijesti

Ovo je moja petica..

Najveća radost učitelju nisu ocjene, već ovako jedan mali znak pažnje koji govori više od svih pohvalnica.

  :: opširnije :: 


objavio: Ines Marković  datum: 8. 6. 2016. 20:55
» Arhiva naših vijesti    
 


    Geografija

Geografija je jedna od najstarijih znanosti na svijetu. Počela se razvijati prije više od 25 stoljeća. Proučavanjem Zemljine površine bavili su se stari Babilonci, Egipćani, Kinezi i Feničani, a smatra se da su je kao znanost utemeljili Grci. Iz grčkog jezika potječe naziv geografija koja je nastala spajanjem riječi geo (Zemlja) i grafein (pisati, opisati). U to vrijeme geografi su se bavili uglavnom opisivanjem prostora i crtanjem karata. Velikim geografskim otkrićima i novim spoznajama o Zemlji  geografija  počinje proučavati uzročno-posljedične odnose prirodnih i društvenih procesa na Zemlji.

Geografija nije tek poznavanje smještaja neke države, grada, planine ili rijeke. Predmet proučavanja geografije je odnos čovjeka i prirode. Geografija nam pomaže shvatiti kako prirodni uvjeti utječu na život ljudi, ali i kako čovjek mijenja Zemlju.

Geografija razvija logično razmišljanje i pomaže nam uočiti uzroke i posljedice pojava i procesa u prostoru. Gdje je nešto? Zašto je tamo? Kako je nastalo? Kakvo je bilo? Koliko je nešto? Što će biti? Koje su posljedice? To su samo neka od pitanja koja pobuđuju znatiželju, potiču na razmišljanje i razvijaju zanimanje za svijet u kojemu živimo. Učenjem geografije stječu se znanja i vještine (uporaba geografske karte, crtanje grafikona, analiziranje tablica i fotografija, opažanje promjena u prostoru,…) koje se koriste u različitim zanimanjima (vozač, pilot, učitelj, ekolog, policajac, vojnik, šumar, turistički vodič…), a još je važnije da se ta znanja i vještine mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Zato geografiju ne učimo NAPAMET, već sa razumijevanjem, razvijajući vlastite stavove o pojavama, procesima i problemima u svijetu.


Školski geografski leksikon

Sve nepoznate pojmove iz geografije potražite  u Školskom geografskom leksikonu , a ako niste sigurni kako se pišu geografski pojmovi i nazivlje provjerite u Hrvatskom pravopisu (klikni na sliku)

                              


 

Elementi, oblici i indikatori vrednovanja i ocjenjivanja u nastavi geografije

Usvojenost 

          znanja             

  Poznavanje i primjena

  ključnih pojmova,

  stupanj usvojenosti obrazovnih

  postignuća…

   Pisano

   Usmeno

     Točnost i kvaliteta

      odgovora.

    Reakcija na  

     postavljeno pitanje.

    Samostalnost.

Uočavanje

pojava i procesa

  Praktične vještine (orijentacija

   u prostoru, izrada grafičkih  

   priloga: profila, tematskih

   karata, dijagrama, ppt, postera,

   plakata…)

   Kognitivne vještine (analiza

   grafičkih priloga...)

   Pisano

   Usmeno

   Praktično

  Točnost, preciznost,

    samostalnost,

    preglednost, …

  Primjena statističkih i

   grafičkih metoda

  Prezentacijske

   vještine,…

Uporaba 

zemljovida

   Poznavanje elemenata i

   sadržaja svih vrsta geografskih

   karata.

   Uporaba geografskih karata.

   Pisano

   Usmeno

   Praktično

  Orijentacija na

   geografskoj karti.

  Čitanje i interpretacija

  sadržaja karata.

  Pravilno pisanje

  geografskih imena…

Ocjenjivanje - kvalitativna i kvantitativna procjena svih učenikovih postignuća i zalaganja

Ocjena

Učenikova postignuća i zalaganja

Odličan ili izvrstan 

  Učenik koji se posebno istakne originalnošću i kvalitetom svojega rada,      

  uloženim naporom i čime sličnim što se ističe u odnosu na ostale.                 

Vrlo dobar

  Ako kakav učenikov rad odnosno ispitni rezultat nadmašuje očekivanja,  

   što  bi trebalo značiti da je ocjenjivač zadovoljan iznad svih očekivanja,  

  odnosno da učenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i  

  uložena napora.

Dobar 

  To znači da je ocjenjivač zadovoljan učenikovim postignućem, tj. da je    

  učenik napravio ono što se očekivalo odnosno uglavnom sve što je  opisano

  u obrazovnomu standardu za nastavni predmet, modul ili  određenu

  kompetenciju.

     Dovoljan

  To znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići više, odnosno da  

  se od njega očekuje bolji uspjeh, i k tomu dodatni napor. To također znači  

  da je učenik dostigao postignuće toliko da zadovoljava minimum , ili je to  

  nekim učenicima najviše (maksimum) što mogu dosegnuti.

 

Školsko ocjenjivanje treba sadržavati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih učenikovih postignuća i zalaganja:

• prosudbu vrijednosti učenikova usmenoga i pisanoga odgovora

• procjenu učenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaganje napora

• procjenu o učenikovu korištenju vlastitih mogućnosti i

• procjenu učenikova zalaganja i rada na satu

 



 

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Ines Marković
6. 10. 2016. 20:58
Ines Marković
30. 3. 2016. 21:20
Ines Marković
8. 2. 2016. 17:20
Ines Marković
31. 10. 2015. 19:02


e-Škole

e-Škole


Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Oglasna ploča

RSS Reader
CARNet
02.08.2017. 12:50
Poziv na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet priprema provedbu postupka javne nabave za „Nabavu visokodostupnog sustava za upravljanje API pozivima u pilot projektu “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”.

10.07.2017. 13:05
Ministrica Divjak dala podršku projektu e-Škole
Zahvaljujući pilot projektu „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“, 151 škola će od jeseni biti spremna za primjenu modernijeg poučavanja koje će obilovati novim sadržajima i mogućnostima, rečeno je danas na predstavljanju dosadašnjih rezultata ovog projekta kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.


Korisni linkovi
Institucije

Obrazovanje

Časopisi

Roditelji i djeca


Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju