O ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI

Školska psihologija je grana psihologije koja ima svoju primjenu u školi. Postoji više područja kojima se bave školski psiholozi. Jedno od njih je unaprjeđenje učenja i poučavanja. Psiholozi u tu svrhu utvrđuju eventualne uzroke loših ocjena, te rade na poboljšanju kvalitete poučavanja od strane učitelja, ali i na učeničkim vještinama učenja. Pa tako provode radionice u razredima s temama kao što su: kako učiti?; što su mentalne mape? i sl. Radionice mogu raditi i sa manjim skupinama učenika. Radi unapređenja kvalitete poučavanja, školski psiholozi mogu provoditi predavanja i radionice na Županijskim stručnim vijećima i sjednicama vijeća učitelja. Također provode i predavanja na roditeljskim sastancima sa temama kao što su: samopoštovanje i učenje, utjecaj stresa na učenje i sl.

Školski psiholozi se bave i psihodijagnostikom poremećaja koji se prvi put pojavljuju u dojenačkoj dobi, djetinjstvu ili adolescenciji. U tu svrhu najčešće provode razgovor sa roditeljima djeteta i učiteljima, te malo razgovaraju sa djetetom i primjenjuju psihologijske mjerne instrumente, kao što su testovi sposobnosti ili upitnici ličnosti. Na kraju o svemu napišu nalaz i mišljenje.

Jednom kada je utvrđena poteškoća, provodi se psihološki tretman, koji može biti u obliku niza individualnih susreta. S obzirom da ugrubo sve poteškoće u osnovnoškolskoj dobi možemo podijeliti na emocionalne i razvojne poteškoće, tako se i tretman može podijeliti na, primjerice trening kontrole ljutnje, suočavanja sa stresom, izražavanja emocija ili socijalnih vještina sa jedne strane, i neurotretman sa druge strane. Pod neurotretmanom podrazumijevamo, primjerice, vježbe pažnje i koncentracije, prostorne orijentacije, grafomotorike, čitanja, matematičkih i logičkih sposobnosti i sl. Također školski psiholozi provode i savjetovanje, koje predstavlja jednokratni ili dvokratni razgovor sa učenicima ili njihovim roditeljima.

Osim toga, školska psihologija podrazumijeva prevencijsku djelatnost, u svrhu sprječavanja nepoželjnih oblika ponašanja, kao što je ovisničko ponašanje o elektroničkim medijima, konzumacija duhanskih proizvoda, alkohola ili ilegalnih droga, te nasilno ponašanje. U tu svrhu, školski psiholozi sudjeluju, sa tematskim predavanjima, na roditeljskim sastancima i na tribinama, te provode radionice u razredima.

Nadalje, profesionalno usmjeravanje je također uključeno u psihološku djelatnost školskog psihologa. U tu svrhu, školski psiholozi provode profesionalno informiranje u obliku predavanja za učenike osmih razreda, i profesionalno savjetovanje, koje se odvija individualno. Tijekom profesionalnog savjetovanja, učenici najčešće ispune upitnik profesionalnih interesa, čiji rezultati predstavljaju važne smjernice pri savjetovanju.

Na kraju, važno je navesti sudjelovanje pri upisu učenika u prvi razred, kao jednu od primarnih djelatnosti školskog psihologa. Školski psiholozi primjenjuju testove spremnosti za školu na temelju kojih pišu svoje mišljenje o spremnosti pojedinih učenika za upis u prvi razred. Osim što se bave ovim primarnim psihološkim djelatnostima, školski psiholozi rade i ostale (manje psihološke) poslove u školi, te su dužni i kontinuirano se stručno usavršavati, kako bi obnovili svoje dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti.