"Znaš li oče, odakle su brda, doline, rijeke i sve to?
- Ti znaš?
- Znam. To je od velike patnje koju trpi Zemlja.
U bolima je uzdisala i nadizala grudi, tako su nastala brda.
Rijeke što izviru poljanama suze su iz srca Zemlje.
More što buči jauk je njezine duše kad je stisnu zatajene muke.
Cvijeće - njezine su tugaljive misli iz neispunjenih sanja…
Zeleno grmlje samo su njezine slutnje na kojima pjeva svoju nadgrobnu pjesmu kad vjetar šušti lišćem.
U patnji miruje Zemlja.
Zimi se pokriva bijelim plaštem od pahuljica da pod njim podnosi ledeni san, na postelji svoje žalosti.
I zvjezdice gore dršću kad gledaju njezine patnje…
Samo sunce je katkad grije od samilosti."
Marija Jurić Zagorka
(Sensa - Najljepše izreke o prirodi)
O geografiji
Pojam geografija dolazi od grčkih riječi gea, koja znači Zemlja, i grafein, koja znači pisati. Geografija je prirodna, ali i društvena znanost, što znači da se bavi opisivanjem i međusobnim odnosima prirodnih i društvenih faktora. Uz pomoć geografije shvaćamo kako priroda utječe na život ljudi te kako ljudi utječu na prirodu. Stoga se geografiju definira kao znanost koja proučava međusoban utjecaj prirodnih i društvenih faktora u prostoru.
Geografija kao znanost
Sve nepoznate pojmove iz geografije potražite u Školskom geografskom leksikonu , a ako niste sigurni kako se pišu geografski pojmovi i nazivlje provjerite u Hrvatskom pravopisu (klikni na sliku)
O vrednovanju
Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geografija su:
Geografska znanja obuhvaćaju činjenično, konceptualno i proceduralno znanje. Činjenično znanje temelji se na razumijevanju geografskih sadržaja, dok konceptualno i proceduralno znanje omogućuje primjenu znanja i rješavanje prostornih problema. Provjera usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda provjerava se usmenim i pismenim provjerama.
Geografsko istraživanje i vještine obuhvaćaju grafičke, statističke, matematičke i orijentacijske vještine. Ako se ostvaruje istraživački rad tada se vrednuju i sve vještine koje su u funkciji njegova ostvarenja: prikupljanje podataka, bilježenje, vrednovanje i predstavljanje podataka, interpretiranje i analiza podataka te donošenje zaključaka.
Kartografska pismenost je jedna od geografskih vještina i treba je kontinuirano razvijati i vrednovati. U ovom elementu se vrednuje: poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata, te interpretacija prostorne organizacije čitanjem sadržaja geografskih karata. Kartografska pismenost se provjerava usmenim ispitivanjem te pisanim provjerama koje uključuju slijepe karte.
Kriterijsko vrednovanje
Kriterijsko vrednovanje podrazumijeva procjenu učenikove razine postignuća a u odnosu na kriterije usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učenikova postignuća ne uspoređujemo s postignućima ostalih učenika, već prema kriterijima koje je učitelj postavio kao razinu usvojenosti za pojedine nastavne cjeline. Informacije koje dobije kao povratnu informaciju naučenoga i vrednovanje, ocjenjivanje naučenoga učitelj treba koristiti u svrhu unapređenja i planiranja budućeg procesa učenja i poučavanja.
Razine ostvarenosti (usvojenosti) odgojno-obrazovnih ishoda nalaze se u tablici kriteriskog vrednovanja koja se nalazi u priloženim dokumentima.
ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI GEOGRAFIJE
Da bi se lakše snalazili ne terenu važno je savladati neke osnovne pojmove o orijentaciji i terenu.
Orijentacija podrazumjeva svako snalaženje na terenu koje nije automatski (poznati teren) nego na osnovu nekog znanja i iskustva.
Pojam orijentacije podrazumjeva zemljopisnu (geografsku) i topografsku orijentaciju. Zemljopisna orijentacija obuhvaća određivanje strana svijeta (istok, zapad, sjever, jug). Topografska orijentacija podrazumjeva određivanje stojne točke, položaja objekata na terenu (reljef, infrastruktura i sl.), te izbor daljnjeg kretanja na terenu.
Za lakše učenje i ovladavanje pojmovima postoji priručnik Orijentacija i topografija gdje je na jednostavan način objašnjeno sve ono što moramo znati za kretanje po terenu.
Ukrajinski udžbenik za 7. razred
Otkrij planinu! - Mala planinarska škola
Prošli vikend 31.10.2020. završio je prvi dio projekta Otkrij planinu! Mala planinarska škola.
Cilj projekta je bio uključiti učenike osnovne škole ( do 15 godina) u aktivno provođenje vremena na otvorenom, u prirodi. Daleko od ekrana i tehnikalija koje im oduzimaju vrijeme, te čine da u današnje vrijeme budu aktivni na društvenim mrežama, a sve unutar četiri zida sobe.
Budući da je projekt obuhvaćao aktivni boravak na planinama, u projekt smo uključili Planinarsko društvo Gromovača i zajedno s njima odradili praktični dio u sklopu Male planinarske škole (MPŠ)
MPŠ je počela s radom 1.listopada 2020. prvim sastankom u koji su bili uključeni i roditelji. Predsjednik PD Gromovača je prezentirao rad Male planinarske škole i sve aktivnosti koje su u skladu s pravilima HPS (Hrvatskog planinarskog saveza). Već na prvom sastanku u planinarsko društvo se učlanilo 20 -tak učenika, a budućih mladih planinara.
Ukupno je školu polazilo 42 učenika. Neki su odustali nakon prvog izleta, a 35 učenika je uspješno završilo MPŠ i dobilo diplome HPS.
Za polaznike su organizirana četiri izleta, od toga jedan dvodnevni na Velebit, tj. Zavižan gdje su učenici i spavali u planinarskom domu.
Na prvom izletu u Rizvan City učenici su prošli adrenalinski park kao od šale. A poslije podne se popeli na Ljubičko brdo 1320 m iznad Baških Oštarija. U izlet su bili uključeni djelatnici HGSS Stanica Gospić koji su educirali polaznike, o opasnostima u planini, opremi za planinare, orijentaciji i korištenju topografske karte.
Drugi izlet je bio dvodnevni. Prvi dan su učenici posjetili Kuću Velebita, a zatim osvojili Veliki Zavižan 1676m i Veliku Kosu 1622 m. Drugi dan su se uputili Premužićevom stazom do Rossijevog skloništa. U planu je bio i uspon na Gromovaču, ali se odustalo zbog klizavog i opasnog terena.
Treći izlet je bio Klek, koljevka hrvatskog planinarstva. Poslije uspješnog uspona i silaska na Klek 1181m, učenici su posjetili Ivaninu kuću bajke u Ogulinu.
Četvrti izlet i zadnji u MPŠ je odrađen 31. listopada 2020. usponom s Begovače i Štirovače na Buljmu 1451m i Zečjak 1622m. U večernjim satima učenicima su uz logorsku vatru podijeljene i diplome o završetku MPŠ.
Program škole je obradio slijedeće nastavne teme :
1.Planinarenje, planinarstvo: ciljevi, članstvo, planinarske udruge, HPS, kratka povijest hrvatskog planinarstva, informacija o planinarskim djelatnostima, hrvatske planine;
2.Kretanje i boravak u planinama: osobna planinarska oprema, planiranje izleta, kako se pripremiti za izlet, korištenje vodiča i zemljovida, vremenska prognoza, tempo i dinamika hoda, planinarsko vođenje, komunikacija u skupini, markirani planinarski putovi, planinarske obilaznice, planinarski objekti ( domovi, kuće, skloništa ) i boravak u njima, korištenje šatora, izgradnja improviziranog bivka, pravila ponašanja u planini, planinarska etika;
3.Zaštita prirode: flora, fauna, gorski vodotoci, zaštićena prirodna područja, obilježja krškog reljefa – špilje i jame, zagađivanje i čovjekova prisutnost u planinama;
4.Opasnosti, pomoć i spašavanje u planini: objektivne i subjektivne opasnosti, vremenske nepogode, poskliznuća, lutanje, mrak, životinje, ozljede – uzroci i vrste najčešćih ozljeda, pružanje prve pomoći, osnove spašavanja, obavješćivanje centra 112, signalizacija u slučaju nesreće, Hrvatska gorska služba spašavanja ( HGSS ), otklanjanje i izbjegavanje opasnosti;
5.Penjanje: priprema i izvedba penjačkog uspona, osiguravanje pri usponu, čvorovi i navezivanje, tehnike penjanja, sporazumijevanje pri penjanju u stijeni, slobodno penjanje;
6.Orijentacija: strane svijeta, kretanje po terenu uz približnu orijentaciju, upoznavanje s kompasom i kartom, određivanje visine i profila terena, topografski znakovi, informacija o orijentacijskom natjecanju.
Provedene su dvije ankete s polaznicima škole. Prva nakon drugog izleta (23 učenika) , a druga nakon završetka MPŠ (30 učenika). Ankete su bile anonimne i mogli su odgovarati svi sudionici MPŠ.
Odgovori polaznika: Zadovoljstvo MPŠ 100% - zadovoljni, Volim planinariti 100% - Da; S lakoćom se penjem 83% - Da; Mislim da su rute preduge 83% - Ne; Mislim da su rute preteške 87% - Ne; Sviđaju mi se rute kojima hodam 91% - Da; Na izletu sam puno naučio/la 96% - Da; Smatraš li da je Mala planinarska škola dobar primjer Škole za život 100% - Da; U ovoj školi učenici dobro razvijaju svoje vještine snalaženja u različitim životnim situacijama 100% - Da; U ovoj školi učenici uče kako kvalitetno i kulturno komunicirati s drugim ljudima 96% - Da; U ovoj školi učenici mogu naučiti dobro surađivati s drugim ljudima 100% - Da; Želiš li planinariti s društvom iz Male planinarske škole i PD Gromovača? 100% - Da; Želiš li da se tvoji prijatelji uključe u planinarenje? 100% - Da;
Najveća nagrada organizatorima je oduševljenje učenika i velika volja da se na slijedeći izlet krene što prije.
Projekt je pratila i naša internetska stranica Otkrij planinu!
Ova mrežna stranica koristi kolačiće (Cookies) u svrhu poboljšanja Vašeg korisničkog iskustva.
Detaljnije informacije dostupne su putem sljedeće poveznice.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Institucije |
Obrazovanje |
• i-nastava |
• Škola za život |
• Portal za škole |
• e-Škole |
• Suradnici u učenju |
• Nacionalni portal "N... |
• CUC |
• Izradi ! |
• e-laboratorij |