"Znaš li oče, odakle su brda, doline, rijeke i sve to?
- Ti znaš?
- Znam. To je od velike patnje koju trpi Zemlja.
U bolima je uzdisala i nadizala grudi, tako su nastala brda.
Rijeke što izviru poljanama suze su iz srca Zemlje.
More što buči jauk je njezine duše kad je stisnu zatajene muke.
Cvijeće - njezine su tugaljive misli iz neispunjenih sanja…
Zeleno grmlje samo su njezine slutnje na kojima pjeva svoju nadgrobnu pjesmu kad vjetar šušti lišćem.
U patnji miruje Zemlja.
Zimi se pokriva bijelim plaštem od pahuljica da pod njim podnosi ledeni san, na postelji svoje žalosti.
I zvjezdice gore dršću kad gledaju njezine patnje…
Samo sunce je katkad grije od samilosti."
Marija Jurić Zagorka
(Sensa - Najljepše izreke o prirodi)
O geografiji
Pojam geografija dolazi od grčkih riječi gea, koja znači Zemlja, i grafein, koja znači pisati. Geografija je prirodna, ali i društvena znanost, što znači da se bavi opisivanjem i međusobnim odnosima prirodnih i društvenih faktora. Uz pomoć geografije shvaćamo kako priroda utječe na život ljudi te kako ljudi utječu na prirodu. Stoga se geografiju definira kao znanost koja proučava međusoban utjecaj prirodnih i društvenih faktora u prostoru.
Geografija kao znanost
Sve nepoznate pojmove iz geografije potražite u Školskom geografskom leksikonu , a ako niste sigurni kako se pišu geografski pojmovi i nazivlje provjerite u Hrvatskom pravopisu (klikni na sliku)
O vrednovanju
Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geografija su:
Geografska znanja obuhvaćaju činjenično, konceptualno i proceduralno znanje. Činjenično znanje temelji se na razumijevanju geografskih sadržaja, dok konceptualno i proceduralno znanje omogućuje primjenu znanja i rješavanje prostornih problema. Provjera usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda provjerava se usmenim i pismenim provjerama.
Geografsko istraživanje i vještine obuhvaćaju grafičke, statističke, matematičke i orijentacijske vještine. Ako se ostvaruje istraživački rad tada se vrednuju i sve vještine koje su u funkciji njegova ostvarenja: prikupljanje podataka, bilježenje, vrednovanje i predstavljanje podataka, interpretiranje i analiza podataka te donošenje zaključaka.
Kartografska pismenost je jedna od geografskih vještina i treba je kontinuirano razvijati i vrednovati. U ovom elementu se vrednuje: poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata, te interpretacija prostorne organizacije čitanjem sadržaja geografskih karata. Kartografska pismenost se provjerava usmenim ispitivanjem te pisanim provjerama koje uključuju slijepe karte.
Kriterijsko vrednovanje
Kriterijsko vrednovanje podrazumijeva procjenu učenikove razine postignuća a u odnosu na kriterije usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učenikova postignuća ne uspoređujemo s postignućima ostalih učenika, već prema kriterijima koje je učitelj postavio kao razinu usvojenosti za pojedine nastavne cjeline. Informacije koje dobije kao povratnu informaciju naučenoga i vrednovanje, ocjenjivanje naučenoga učitelj treba koristiti u svrhu unapređenja i planiranja budućeg procesa učenja i poučavanja.
Razine ostvarenosti (usvojenosti) odgojno-obrazovnih ishoda nalaze se u tablici kriteriskog vrednovanja koja se nalazi u priloženim dokumentima.
ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI GEOGRAFIJE
Da bi se lakše snalazili ne terenu važno je savladati neke osnovne pojmove o orijentaciji i terenu.
Orijentacija podrazumjeva svako snalaženje na terenu koje nije automatski (poznati teren) nego na osnovu nekog znanja i iskustva.
Pojam orijentacije podrazumjeva zemljopisnu (geografsku) i topografsku orijentaciju. Zemljopisna orijentacija obuhvaća određivanje strana svijeta (istok, zapad, sjever, jug). Topografska orijentacija podrazumjeva određivanje stojne točke, položaja objekata na terenu (reljef, infrastruktura i sl.), te izbor daljnjeg kretanja na terenu.
Za lakše učenje i ovladavanje pojmovima postoji priručnik Orijentacija i topografija gdje je na jednostavan način objašnjeno sve ono što moramo znati za kretanje po terenu.
Ukrajinski udžbenik za 7. razred
Eratostenov eksperiment 2022.
Eratostenov eksperiment provodimo dva puta godišnje u vrijeme ravnodnevnice 21.3. i 23.9.
Ove godine smo ga proveli sa 7/8 razredom u PŠ Švica i s 8a razredom u MŠ Otočac.
Postupak:
1. odredili smo GPS koordinate PŠ Švica i MŠ Otočac
Koristili smo dva programa Google maps i gps coordinates
2. odredili smo vrijeme kada je Sunce u zenitu iznad škola
Tošno vrijeme smo dobili pomoću programa Stellarium i NOAA Solar Caltulator
3. U određeno vrijeme učenici izlaze na igralište škola i pomoću štapa (školskog ravnala) mjere sunčevu sjenu. Crtaju pravolutan trokut, mjere i zapisuju kuteve trokuta.
Cijeli postupak fotografiramo - fotografije su dokazni materijal u ovom eksperimentu.
4. U razredu na ploči sve dobivene rezultate uvrštavamo u jednadžbu i dobiveni rezultat bi trebao odgovarati duljini ekvatora (40 000km)
5. Dobivene podatke i rezultate zajedno s fotografijama uččitavamo u stranivu Projekta Eratosten experiment.
Naš rezultat:
PŠ Švica
Vrijeme mjerenja 11:25
Duljina sjene 118 cm
Dobiveni rezultat 35773 km
8A MŠ Otočac
Vrijeme mjerenja 12:25
Duljina sjene 104 cm
Dobiveni rezultat 40662 km
Zaključak:
Eksperiment je uspio jer smo dokazali da služeći se štapom i mjereći sjenu u određeno vrijeme možemo dobiti gotovo 100% točnu duljinu ekvatora.
Razlika u rezultatu mjerenja u PŠ Švica i 8a je nastala jer smo mjerili u vremenskom razmaku od 1 sat. Ovakav odabir vremenske razlkike dokazuje Eratostenov eksperiment.
Ova mrežna stranica koristi kolačiće (Cookies) u svrhu poboljšanja Vašeg korisničkog iskustva.
Detaljnije informacije dostupne su putem sljedeće poveznice.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Institucije |
Obrazovanje |
• i-nastava |
• Škola za život |
• Portal za škole |
• e-Škole |
• Suradnici u učenju |
• Nacionalni portal "N... |
• CUC |
• Izradi ! |
• e-laboratorij |