Što je mentalno zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici“ (prema WHO, 2004.). Iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, koja kaže kako je “zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“, vidljivo je da nema zdravlja, ako nema mentalnog zdravlja. Opće zdravlje, a tako i mentalno zdravlje preduvjet je i temeljna odrednica kvalitete života.

Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, dobro sa sobom, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na svom radnom mjestu, doprinosi zajednici, ima osobni kapacitet da se nosi sa životnim teškoćama i stresovima koji su sastavni dio svakog životnog puta. Mentalno zdrava i stabilna osoba može se suočiti s raznim izazovima, a da pri tom nije ozbiljno ugrožena njezina psihološka dobrobit.

Dobro mentalno zdravlje obuhvaća različite aspekte osobne (subjektivne) dobrobiti: emocionalnu dobrobit (osjećaji), psihičku dobrobit (pozitivno funkcioniranje), društvenu dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu), tjelesnu dobrobit (tjelesno zdravlje)
te duhovnu dobrobit (smisao života).

Kako očuvati mentalno zdravlje?

1. Razvijaj zdrave životne navike i stilove te biraj zdrav život koji uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima (prvenstveno u obitelji, s prijateljima, ali i na radnom mjestu). Zdravi životni izbori su prva generalna, sveobuhvatna zaštita zdravlja, a ovise o nama samima!
2. Ukoliko  imaš loše ili teške odnose s drugima koji te opterećuju, ukoliko teže komuniciraš s drugim ljudima, uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Uvijek je dobro i pravo vrijeme da naučimo bolje razumjeti sebe i druge, bolje komunicirati s drugima, bolje zastupati sebe i da gradimo ukupno bolje odnose koji za nas imaju zaštitnu funkciju!
3. Prepoznaj vlastite teškoće i smetnje, posebice kada imaš osjećaj da te teškoće preplavljuju i da se ne možeš s njima sam nositi. Savjetuj se sa svojim liječnikom i koristi psihološke usluge stručnjaka u zajednici.

Literatura:

Antolić, B., Novak, M. (2016). Promocija mentalnog zdravlja: Temeljni koncepti i smjernice za roditeljske i školske programe. Psihologijske teme, 25, 317-339.

Ajduković, M., Bacinger-Klobučarić, B., Božičević, B., Brlas, S., Gulin, M., Lukić Cesarik, B., Ljubešić, M., Mesić, M., Mikuš, Lj., Nazor, M., Pantić, Z., Tuftan, P., Uranija, A. (2010). Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja. Zavod za javno zdravstvo ''Sveti Rok'' Virovitičko-podravske županije.